Ekologija poslovanja ili kako igrati po pravilima!

Poslovnapsihologija3 Poslovnapsihologija4

Članak za časopis Progradnja

 

„Iznimno je bitno promicati pozitivne  stavove u domeni poslovanja,  jer to direktno utječe na opće zadovoljstvo i produktivnost.“

„Radionica za svaku pohvalu. Doista zaboravimo koliko često nesvjesno negativno reagiramo na stresne situacija!“

 

Upravo ste pročitali  par ocjena menadžera, polaznika radionice o „(Samo)motivacijom do uspjeha“,  koju su odradili nedavno sa svojim timom u sklopu Team buildinga. Uz radno druženje, u prirodnom okruženju, dobru i zdravu hranu i tehnike samomotivacije, ovaj tim će zasigurno u ovoj godini  biti motiviraniji  na veću efikasnost u domeni svog poslovanja.

Naime, svjedoci smo sve češćih natpisa u novinama i tisku o problemima koje je izazvala globalna ekonomska kriza i kako ona utječe na psiho fizičko stanje ljudi i na njihovu angažiranost na poslu.  Ekonomska kriza dovela je do toga da su mnogi ljudi u stanju depresije i materijalne nesigurnosti ali i nesigurnosti na radnom mjestu sve manje motiviraniji, kreativniji i  probleme samo multipliciraju kroz loše međuljudske odnose, umjesto da na njih gledaju kao na prilike i izazove za osobni rast i razvoj ali i na opstanak svoje organizacije.

Gledano s  psihološkog aspekta, kriza je neželjeno stanje uz koju se vežu strah, nemoć, depresija , bespomoćnost, nesigurna budućnost. U takvom stanju nad razumom prevladavaju negativne emocije, pa su mnogi paralizirani i nesposobni donositi ključne poslovne i životne odluke. Kako onda u tom sveopćem stanju gospodarskog i ekonomskog „ludila“ pronaći pozitivnu notu, kako se motivirati i pretvoriti krizne situacije u prilike  i prednosti.

Što je to što čini bitnu razliku od onih koji su nestali s tržišta i onih koji su se prilagodili i opstali.

Odgovor leži niti manje niti više u stavu pojedinca, vlasnika, menadžera, djelatnika, i u konačnici kolektiva kojeg oni predstavljaju i cjelokupnoj korporativnoj kulturi. Mnogima dakle u cijeloj priči trebalo je samo malo motivacije s naglaskom na SAMOmotivaciju jer činjenica je da samo motivirani mogu motivirati ljude oko sebe. Činjenica je da jedan demotiviran može mnogo lakše oneraspoložiti petoricu motiviranih, nego što petorica motiviranih mogu dignuti raspoloženje demotiviranom. Zbog toga je jako bitno imati pozitivan stav prema svim tržišnim zbivanjima, i da svaki pojedinac osvijesti u kakvom je emotivnom stanju i kako utječe na svoje radne kolege te koliko svojom motivacijom i angažiranošću doprinosi ostvarenju zadanih ciljeva organizacije.

Kriza kao neprilika ima dakle i svoje prednosti.  Dok se u nekim organizacijama javljaju strah, nepredvidljivost, nespremnost na promjene kod drugih se čak potiču kreativna rješenja i javljaju izazovi da se izađe na nova tržišta i u nove proizvodne i uslužne programe. Krize nas čak mogu upozoriti da smo stvoreni za više ciljeve, jer često u  kriznim situacijama  prelazimo granice koje su nas držale u uvjerenju da ih ne možemo savladati sve do određenog trenutka kada je u pitanju opstanak i kada se postavlja pitanje ima li naše poslovanje svoj smisao.

Dakle mnoge su tvrtke prepoznale motivaciju kao ključni faktor u učinkovitosti vlastitih zaposlenika i sve više novca ulažu upravo u programe za povećanje motivacije i stvaranja pozitivnog stava. Osnovna pretpostavka ovakvih edukativnih radionica jest da pozitivne emocije i motiviranost na ostvarenje ciljeva čine ljude zadovoljnijima i uspješnijima, te u konačnici, pomažu organizaciji ostvariti bolje rezultate i konkurentsku prednost. Pozitivan stav se ne stiče rođenjem već se izgrađuje i može se naučiti poput mnogih poslovnih vještina i kao takav pomaže u pronalaženju oaza pozitive, motivirajuće faktore koji potiču svakog pojedinca i pokreću ga na djelovanje.

Kada su uposlenici upoznati s ciljem svoje organizacije, kada su im jasno definirani zadaci, kada im se omogući da samostalno mogu sudjelovati u donošenju odluka, kada dobiju priznanje za odrađene dijelove posla, kada im se omogući daljnje učenje uz rad i napredovanje, kada imaju osjećaj pripadnosti timu i kada se nauče samomotivirati velika je vjerojatnost da će ovakvi ljudi doprinijeti uspješnosti organizacije i prilagodbi svakakvim tržišnim uvjetima.

Moramo znati da ni motivacija nije vječna, jer jednom zadovoljena potreba prestaje biti motiv, javljaju se novi događaji i izazovi za koje se treba ponovo motivirati,  pa u tom trenutku opet na red stupa  samomotivacija koja se kroz određene tehnike i savladane vještine može ponovo pokrenuti i zapaliti u svakom pojedincu u nekoj organizaciji. Ovakav pristup zaposlenicima i zanimanje za snage i prednosti svakog pojedinca doprinosi radnoj uspješnosti i u skladu je s relativno novim trendom u organizacijskoj psihologiji koji se naziva  psihološki kapital, a odnosi se na prepoznavanju onoga što svaki zaposlenik jeste ili ono što daljnjim edukativnim razvojem može postati.

Jako je bitno shvatiti da je osim financijskog kapitala jedne organizacije važniji ljudski kapital, te nove spoznaje upravo idu u smjeru i jačanja psihološkog kapitala jer upravo on omogućava čvrste temelje organizacijama, naročito u nesigurnim tržišnim uvjetima.

Imati djelatnike koji su samopouzdani, vjeruju u vlastitu uspješnost,  gaje optimizam i nadu, znaju se samomotivirati, čini tu organizaciju u startu otpornijom i konkurentnijom u odnosu na druge.

Stoga, ugradimo pozitivan stav u svoje organizacije, ulažimo u edukacije i učimo svoje djelatnike vještinama koje će ih ojačati i dalje razvijati, jer krizne situacije i služe tome kako bismo spoznali ono zašto smo spremni u budućnosti. Ako uzmemo u obzir poslovicu da „Nakon svake kiše dođe sunce! može se zaključiti kako nam svaka vrsta kriznih situacija otvara vrata ka novim rješenjima i izazovima na putu boljeg prosperiteta, uspješnije organizacije i zadovoljnijih zaposlenika.

 

Ostavite komentar